BHZdravlje
 

Krvni pritisak (visok)

Uvod

Visok krvni pritisak, takođe poznat kao hipertenzija, se obično definiše kao trajno povišen krvni pritisak od 140/90 mmHg ili više. Krvni pritisak se mjeri u milimetrima na živinom stubu.

Visok krvni pritisak obično ne izaziva nikakve simptome ili direktne probleme, ali je glavni rizični faktor za razvoj ozbiljnih kardiovaskularnih oboljenja (uslovi koji utiču na rad srca i cirkulisanje krvi u tijelu), kao što je infarkt ili srčana oboljenja.

srce je mišić koji je dizajniran da pumpanjem konstanto snabdijeva tijelo krvlju. srce pumpa krv koja je siromašna oksigenom prema plućima, gdje prima svježu zalihu oksigena.

Kada je krv u potpunosti obogaćena oksigenom, srce pumpa krv bogatu oksigenom u cijelo tijelo tako da mišići i ćelije u tijelu mogu koristiti oksigen.

Dvije vrste mjerenja se koriste za mjerenje krvnog pritiska:

  • Sistolni pritisak – je visina krvnog pritiska koja se postiže kada srce kuca i pumpa krv u tijelo
  • Dijastolni pritisak – je visina krvnog pritiska kada srce miruje između otkucaja

Krvni pritisak se definiše kao visina pritiska koji se vrši na zidove arterije kada kroz nju prolazi krv.

I sistolni i dijastolni pritisak se mjere u milimetrima žive (mmHg), a obično se prvo navodi sistolni pritisak pa zatim dijastolni. Dakle, ako vam porodični ljekar kaže da je vaš krvni pritisak ’120 sa 80′, ili 120/80 mmHg, to znači da vam je sistolni pritisak 120 mmHg, a dijastolni 80 mmHg.

Ako imate visok krvni pritisak, vaše srce mora više da radi kako bi pumpalo krv kroz tijelo. Vremenom ga to može oslabiti. Takođe, povišen pritisak može naškoditi zidovima arterija, što za posljedicu može imati zakrčenje ili pucanje arterije (krvarenje). Obje ove situacije mogu izazvati udar.

Visok krvni pritisak je uobičajen. Rizik od povišenog krvnog pritiska raste sa godinama. Preko polovine ljudi starijih od 75 godina ima taj problem.

Prognoza

Povišen krvni pritisak je glavni faktor za razvoj kardiovaskularnih oboljenja kao što su:

  • koronarne bolesti srca – kada glavne arterije koje snabdijevaju srce (koronarne arterije) postanu zakrčene masnoćom
  • moždani udar – ozbiljan problem kada dolazi do prekida dotoka krvi u mozak
  • srčani udar – ozbiljno stanje kada je zaustavljen dotok krvi u srce

U 90-95% slučajeva, ne postoji ni jedan poznati razlog za rast krvnog pritiska. Međutim, svi postojeći dokazi pokazuju da stil života igra značajnu ulogu u regulisanju krvnog pritiska. Rizični faktori za povišen krvni pritisak su:

  • starosna dob
  • loša ishrana
  • manjak fizičke aktivnosti
  • prekomjerna tjelesna težina
  • pretjerana konzumacija alkohola

Povišen krvni pritisak se može liječiti ili spriječiti promjenama u stilu života, kao što je zdravija ishrana, redovnija vježba, smanjena količina alkohola koju pijete. Takođe, postoje lijekovi koji mogu pomoći u snižavanju krvnog pritiska.

Simptomi

Povišeni krvni pritisak obično ne izaziva očigledne simptome zbog čega je poznat kao “tihi ubica”. Jedina metoda za utvrđivanje da li imate povišen krvni pritisak je redovna provjera.

Simptomi se mogu pojaviti u rijetkim slučajevima i uključuju:

  • glavobolju
  • zamagljen vid ili duplu sliku
  • krvarenje iz nosa
  • gubljenje daha

Ukoliko imate neke od ovih simptoma treba što prije da se javite svom porodičnom ljekaru.

Redovno mjerenje krvnog pritiska

Ukoliko vam je dijagnostikovan povišen krvni pritisak, veoma je važno da redovno provjeravate krvni pritisak.

Osobe preko 40 godina starosti kojima nije utvrđen povišen krvni pritisak treba da provjeravaju krvni pritisak najmanje jednom u pet godina. Međutim, idealno bi bilo da češće provjeravate krvni pritisak, naročito ukoliko imate neke od rizičnih faktora koji tome mogu doprinijeti.

Kada se uspostavi dijagnoza povišenog krvnog pritiska, vaš krvni pritisak će se morati nadgledati dok ne bude pod kontrolom. Nakon što se vaš krvni pritisak stavi pod kontrolu, vaš porodični ljekar ili medicinska sestra će vam mjeriti krvni pritisak svakih nekoliko mjeseci.

Provjera krvnog pritiska se obično radi na zahtjev u većini ambulanti porodične medicine i domova zdravlja, a u mnogima od njih će vam zakazati redovnu provjeru. Djeci se obično rutinski mjeri krvni pritisak u sklopu redovnog sistematskom pregleda.

Trudnoća

Ako ste trudni, treba da redovno provjeravate krvni pritisak, čak i ako nije visok.

Praćenje krvnog pritiska za vrijeme trudnoće smanjuje rizik od razvoja hipertenzije uzrokovane trudnoćom, koja može dovesti do ozbiljnog problema koji se zove preeklampsija (gdje dolazi do problema sa posteljicom; organom koji povezuje snabdijevanje krvi bebe sa majčinim).

Uzroci

Postoje dva tipa povišenog krvnog pritiska:

  • primarni povišeni krvni pritisak (takođe poznat kao osnovni povišeni krvni pritisak) – nije poznat uzrok ovog tipa povišenog krvnog pritiska
  • sekundarni povišeni krvni pritisak – gdje je povišen krvni pritisak rezultat dubljeg uzroka, kao što je bubrežno oboljenje ili određena vrsta lijeka koji uzimate

Primarni povišeni krvni pritisak

Dok je uzrok primarnog povišenog krvnog pritiska još uvijek nepoznat, postoje ubjedljivi dokazi da veliki broj rizičnih faktora povećava šansu da dobijete taj zdravstveni problem.

Rizični faktori su sljedeći:

  • starosna dob – kako starite, rizik od dobijanja povišenog krvnog pritiska raste
  • porodična istorija povišenog krvnog pritiska – čini se da je ovaj zdravstveni problem nasljedan
  • masna hrana
  • velika količina soli u ishrani
  • nedovoljno vježbe
  • gojaznost
  • pušenje
  • pretjerano konzumiranje alkohola
  • stres

Takođe postoji određen broj zdravstvenih problema koji su povezani sa povećanim rizikom od dobijanja primarnog povišenog krvnog pritiska, kao što su dijabetis i bubrežna oboljenja.

Sekundarni povišeni krvni pritisak

Neki slučajevi povišenog krvnog pritiska (5-10%) su rezultat dubljeg zdravstvenog problema ili uzroka. Oni su sljedeći:

  • poremećaj u radu bubrega, kao što su bubrežne infekcije, ili bubrežna oboljenja
  • sužavanje arterija
  • hormonalni poremećaj, kao što je Kušingov sindrom (poremećaj kada tijelo proizvodi višak steroidnih hormona)
  • poremećaji koji štete tkivu u tijelu, kao što je lupus  (poremećaj kada imunološki sistem napada zdravo tkivo)
  • lijek, kao što je oralna kontracepcijska pilula, ili vrsta lijekova protiv bolova koji su poznati kao nesteroidni antiinflamacijski lijekovi, kao što je ibuprofen
  • pretjerana konzumacija alkohola
  • rekreacijske droge, kao što je kokain, amfetamin, i kristal met

Povremeno, povišenost krvnog pritiska može biti izazvana uzimanjem oralnih kontraceptiva ili biljnih preparata, kao što su biljni dodaci prehrani.

Dijagnoza

Sfigmomanometar (tlakomjer)

Krvni pritisak se obično mjeri upotrebom instrumenta poznatog kao sfigmomanometar. Ovaj instrument koristi narukvicu na naduvavanje i živinu skalu, kao toplomjer.

Narukvica se naduva kako bi zaustavila protok krvi u ruci, da bi se zatim polako otpustila. Osoba koja mjeri krvni pritisak će koristiti stetoskop da sluša vaš puls.

Osluškivanjem vašeg pulsa nakon što je rukavica otpuštena može se zabilježiti visina pritiska na živinoj skali, dajući tačnu visinu vašeg krvnog pritiska.

U mnogim ambulantama porodične medicine danas se koriste digitalni sfigmomanometri koji mjere puls koristeći električne senzore. Instrumenti za mjerenje krvnog pritiska se mogu kupiti.

Prije nego što počnete mjeriti krvni pritisak trebate se odmoriti na najmanje pet minuta i isprazniti mjehur. Kako bi dobili tačnu visinu pritiska, treba da sjedite i da ne pričate dok traje mjerenje.

Provjera krvnog pritiska

Mjerenje krvnog pritiska ne mora da znači da imate povišen krvni pritisak. Vaš krvni pritisak može varirati tokom dana, a ako ste zabrinuti ili pod stresom kada dođete kod vašeg porodičnog ljekara, to može dovesti do rasta krvnog pritiska.

Zbog toga, vaš porodični ljekar će morati izvršiti nekoliko mjerenja u određenom periodu, obično svaki mjesec, kako bi ustanovili da li je vaš krvni pritisak trajno povišen.

Takođe se može uraditi nalaz krvi i mokraće kako bi se provjerili mogući uzroci povišenog krvnog pritiska, kao što je bubrežna infekcija.

Ciljevi

Granica između normalnog i povišenog krvnog pritiska nije strogo definisana. Međutim, preporuka je da bi idealan krvni pritisak trebao biti 120/80mmHg, a da je normalan krvni pritisak ispod 130/80mmHg.

Ako imate bubrežno oboljenje, dijabetis, ili zdravstveni problem koji šteti vašem srcu i cirkulaciji, vaš željeni krvni pritisak bi trebao biti ispod 130/80mmHg.

 

Tretman

Liječenje povišenog krvnog pritiska zavisi od visine krvnog pritiska i rizika koji nosite od razvoja kardiovaskularnog oboljenja, kao što je infarkt ili moždani udar.

Postoji sedam glavnih rizičnih faktora za razvoj kardiovaskularnog oboljenja. Oni su sljedeći:

  • starosna dob
  • povišen krvni pritisak
  • pušenje (ili prethodna istorija pušenja)
  • gojaznost
  • nedovoljna vježba
  • visok nivo holesterola u krvi
  • porodična istorija kardiovaskularnog oboljenja (poremećaj u radu srca ili krvnih sudova)

Ako je vaš krvni pritisak malo viši od idealne visine (120/80mmHg) i vaš porodični ljekar smatra da je rizik od kardiovaskularnog oboljenja nizak, trebalo bi da možete smanjiti krvni pritisak jednostavnim promjenama u stilu života, kao što je prilagođavanje ishrane i redovna vježba.

Ako je vaš krvni pritisak srednje povišen (140/90mmHg ili iznad), ili ako vaš porodični ljekar smatra da je vaš rizik od razvoja kardiovaskularnog oboljenja u naredih 10 godina više od jedan u pet, biće vam propisan lijek i dobićete savjet u vezi sa promjenama u stilu života.

Ako je vaš krvni pritisak veoma visok (180/110 mmHg ili iznad), bićete upućeni kod specijaliste za hipertenziju (doktor koji je specijalista za liječenje povišenog krvnog pritiska).

Promjene u stilu života

Poznato je da sljedeće promjene u stilu života smanjuju visok krvni pritisak:

  • redovna vježba najmanje 30 minuta u toku dana, minimalno pet puta sedmično
  • smanjeno unošenje alkohola, do preporučljivih granica (manje od 21 jedinice sedmično za muškarce i manje od 14 jedinica sedmično za žene)
  • zdrava ishrana, nemasna, uravnotežena ishrana
  • ograničavanje unosa soli na manje od šest grama dnevno
  • skidanje kilograma ukoliko imate višak kilograma ili ste gojazni
  • ograničavanje konzumiranja kofeina na manje od pet šolja kafe ili čaja dnevno
  • terapije opuštanja, kao što su joga i meditacija

Važno je da znate da čak i ako postignete relativno malo smanjenje krvnog pritiska, to može biti veoma korisno za vaše zdravlje. .

Lijekovi

Postoji veliki broj različitih lijekova koji se mogu koristiti za liječenje povišenog krvnog pritiska. Možda ćete morati uzimati više od jednog lijeka kako biste smanjili krvni pritisak, jer je ponekad potrebna kombinovana terapija kako bi uspješno liječili ovaj zdravstveni problem.

Ako imate povišen krvni pritisak, takođe ćete možda morati uzimati lijekove za snižavanje krvnog pritiska cijeli život. Međutim, ako vaš krvni pritisak ostane pod kontrolom nekoliko godina, postoji mogućnost da prestanete s terapijom.

Većina lijekova koji se koristi u liječenju povišenog krvnog pritiska imaju određene neželjene efekte (dolje vidjeti detalje u vezi sa određenim neželjenim efektima svakog lijeka posebno). Hitno se posavjetujte sa svojim porodičnim ljekarom ako imate neke od sljedećih najčešćih neželjenih efekata kada uzimate lijek za povišen krvni pritisak:

  • pospanost
  • bolovi u predjelu bubrega (sa strane donjeg dijela leđa)
  • suhi kašalj
  • vrtoglavica, nesvjestica, ošamućenost
  • osip na koži

Lijekovi koji su u najširoj upotrebi za liječenje povišenog krvnog pritiska su dolje opisani.

ACE inhibitori
Angiotenzin-konvertirajući enzim (ACE) inhibitori djeluju tako što sprječavaju djelovanje nekih hormona koji pomažu u regulisanju krvnog pritiska.

Sprječavanjem djelovanja ovih hormona, lijek pomaže da se smanji količina vode u krvi, i takođe širi arterije, što smanjuje krvni pritisak.

ACE inhibitori nisu namijenjeni:

  • trudnicama ili dojiljama
  • ljudima sa zdravstvenim problemom koji utiče na dotok krvi u bubrege
  • ljudima sa istorijom bolesti srca

Poznato je da ACE inhibitori smanjuju dotok krvi u bubrege, što može smanjiti njihovu efikasnost. Zbog toga se prije početka uzimanja ACE inhibitora može uraditi analiza krvi i urina kako bi bili sigurni da ne postoje prethodni problemi sa bubrezima.

Godišnja analiza krvi i urina može biti potrebna ukoliko nastavite uzimati ACE inhibitore.

Neželjeni efekti ACE inhibitora su sljedeći:

  • vrtoglavica
  • zamor ili slabost
  • glavobolje
  • uporan suhi kašalj

Većina ovih neželjenih efekata bi trebalo da prođe u roku od par dana, mada neki ljudi nastave da imaju suhi kašalj.

Ako neželjeni efekti postanu naročito problematični, možda vam bude preporučen lijek koji djeluje na sličan način kao ACE inhibitori, poznat kao angiotenzin-2 receptor antagonist.

ACE inhibitori mogu izazvati nepredviđene efekte ako se koristi sa drugim ljekovima, uključujući neke lijekove koji se kupuju bez recepta. Zbog toga, treba da provjerite sa svojim porodičnim ljekarom ili farmaceutom prije nego uzmete bilo šta u kombinaciji sa ovim lijekom.

Kalcijum kanal blokeri
Kalcijum kanal blokeri djeluju tako što opuštaju mišiće koji čine zidove arterija. Ovo uzrokuje širenje arterija i smanjuje krvni pritisak.

Kalcijum kanal blokeri se ne preporučuju ljudima sa istorijom bolesti srca, jetre, ili problema sa cirkulacijom. Neželjeni efekti kalcijum kanal blokera su sljedeći:

  • crvenilo u licu
  • glavobolje
  • natečeni zglobovi
  • vrtoglavica
  • zamor
  • osipi na koži
  • nenormalno brzi, spori ili neujednačeni otkucaji srca

Određene vrste kalcijum kanal blokera takođe mogu izazvati konstipaciju kod nekih ljudi.

Međutim, neželjeni efekti izazvani kalcijum kanal blokerima bi trebalo da prođu u roku od nekoliko dana, kada se tijelo navikne na lijek.

Ne treba piti sok od grejpfruta ako uzimate kalcijum kanal blokere, jer to može dovesti do naglog pada krvnog pritiska.

Tijazidski diuretici
Tijazidski diuretici djeluju tako što smanjuju količinu vode u krvi i proširuju zidove arterija. Ne preporučuju se trudnicama, ni ljudima koji imaju giht (vrsta artritisa gdje se kristali razviju u zglobovima).

Tijazidski diuretici su takođe poznati po tome što smanjuju nivo potasijuma u krvi, što može ometati rad srca i bubrega. Takođe mogu podići nivo šećera u krvi, što može dovesti do dijabetisa.

Zbog toga ća vam vjerovatno preporučiti da kontrolišete krv i urin svakih šest mjeseci da bi se pratio nivo potasijuma i šećera u krvi.

Neželjeni efekti tijazidskih diuretika su sljedeći:

  • vrtoglavica
  • mučnina
  • grčevi u mišićima

Nekoliko ljudi se žalilo da nisu mogli postići ili održati erekciju dok su uzimali tijazidske diuretike. Međutim, ovaj neželjeni efekat je nestao kada su prestali uzimati lijek.

Alfa-blokeri
Alfa-blokeri su efikasni u smanjenju povišenog krvnog pritiska. Međutim, obično se ne koriste, osim ako već uzimate drugi lijek, a krvni pritisak vam je još uvijek visok.

Alfa-blokeri djeluju tako što onemogućavaju mišićima koji se nalaze duž krvnih sudova (alfa receptori) da se aktiviraju i da zategnu mišiće u zidovima krvnih sudova. Ovo dozvoljava krvnim sudovima da se opuste i otvore, i time olakšaju protok krvi kroz njih i smanje krvni pritisak.

Uobičajeni neželjeni efekti alfa-blokera uključuju:

  • padanje u nesvjest kada započnete s terapijom
  • vrtoglavica
  • glavobolja
  • natečeni zglobovi
  • zamor

Beta-blokeri
Beta-blockeri su bili popularna terapija za povišen krvni pritisak, ali sada se uglavnom koriste kada se druge terapije ne pokažu kao uspješne. To je zbog toga što beta-blokeri imaju više potencijalnih neželjenih efekata od drugih lijekova koji se koriste u liječenju povišenog krvnog pritiska.

Beta-blokeri djeluju tako što uspore otkucaje srca i snagu srca. Ovim se smanjuje pritisak kojim se pumpa krv iz vašeg srca u vaše tijelo.

Najčešći neželjeni efekti beta-blokera su sljedeći:

  • zamor
  • mučnina
  • hladne šake i stopala
  • spori otkucaji srca
  • dijareja

Rjeđi neželjeni efekti beta-blokera su sljedeći:

  • problemi sa snom
  • noćne more
  • impotencija

Iako beta-blokeri nisu preferirana metoda liječenja povišenog krvnog pritiska, može se razmotriti za mlađe ljude ako:

  • druge terapije, kao što su ACE inhibitori, nisu dale rezultate
  • je žena plodna (može zatrudniti)

Beta-blokeri takođe mogu djelovati zajedno sa drugim lijekovima, izazivajući moguće suprotne neželjene efekte. Treba da se konsultujete sa svojim porodičnim ljekarom, ili farmaceutom prije nego što uzmete druge lijeove u kombinaciji sa beta-blokerima.

Ne treba naglo prestati sa uzimanjem beta-blokera bez da se prethodno konsultujete sa vašim porodičnim ljekarom. Nagli prestanak terapije može dovesti do ozbiljnih neželjenih efekata kao što je porast krvnog pritiska ili napad angine.

Komplikacije

Kardiovaskularna oboljenja

Ukoliko se ne liječi, povišeni krvni pritisak može izazvati mnogo različitih kardiovaskularnih oboljenja. Na primjer, može izazvati:

  • moždani udar – ozbiljno stanje kada je prekinut dotok krvi u mozak
  • infarkt – ozbiljno stanje kada je zaustavljen dotok krvi u srce
  • krvni ugrušak (tromboza) – ozbiljno stanje izazvano krvnim ugrušcima u krvnim sudovima
  • aneurizam -  ozbiljno stanje izazvano slabošću zida krvnog suda zbog čega se stvara naprslina u krvnom sudu.

Bubrežna oboljenja

Povišen krvni pritisak može oštetiti male krvne sudove u bubrezima, što može dovesti do poremećaja u radu bubrega. Ovo može izazvati niz simptoma kao što su:

  • zamor
  • oticanje zglobova, stopala, ili šaka (zbog zadržavanja vode)
  • gubljenje daha
  • krv i/ili protein u mokraći
  • pojačano mokrenje, naročito noću (nocturia)
  • svrab

Bubrežna oboljenja se mogu liječiti kombinacijom lijekova i dodataka ishrani. Ozbiljniji slučajevi mogu zahtijevati dijalizu (terapija u kojoj se otpadni material vještački uklanja iz tijela) ili trasnplantaciju bubrega.

 

Prevencija

Najbolji način da se spriječi povišen krvni pritisak, i s tim povezani rizik od kardiovaskularnih oboljenja, je zdrava ishrana, održavanje zdrave tjelesne težine, redovna vježba, umjeren unos alkohola i izbjegavanje pušenja.

Ishrana

Preporučuje se nemasna hrana, bogata vlaknima, uključujući mnogo svježeg voća i povrća (pet porcija dnevno) i cjelovito zrno. Treba ograničiti unos soli u organizam na ne više od  šest grama dnevno, jer previše soli diže krvni pritisak. (šest grama soli je otprilike jedna kafena kašičica).

Treba izbjegavati hranu bogatu zasićenim masnoćama, jer će to povećati nivo holesterola, što je još jedan rizični faktor za kardiovaskularna oboljenja.

Hrana koja je bogata zasićenim masnoćama:

  • pita s mesom
  • kobasice i masni dijelovi mesa
  • maslac
  • svinjska mast
  • šlag
  • tvrdi sir
  • torte i kolači
  • hrana koja sadrži kokosovo ili palmino ulje

S druge strane, unošenje hrane koja je bogata nezasićenim masnoćama može smanjiti nivo holesterola.

Hrana koja je bogata nezasićenim masnoćama:

  • plava riba
  • avokado
  • orašasti plodovi i sjemenke
  • suncokret, uljana repa i maslinovo ulje

Alkohol

Unos prevelike količine alkohola diže krvni pritisak, kao i nivo holesterola u krvi. Zbog toga se treba držati preporučenih količina u konzumiranju alkohola jer je to najbolji način da smanjite rizik od povišenog krvnog pritiska.

Preporučene dnevne granice u konzumiranju alkohola su:

  • 3-4 jedinice alkohola za muškarce
  • 2-3 jedinice za žene

Kofein

Važno je smanjiti količinu kafe, ili pića koja sadrže kafein, kao što su bezalkoholna pića i kola, koja pijete svaki dan. Vaš krvni pritisak može porasti ako pijete više od četiri šolje kafe dnevno.

Tjelesna težina

Prekomjerna tjelesna težina je rizični faktor za povišen krvni pritisak, a vaš rizik se još više povećava ako ste gojazni.

Naučni način da izmjerite tjelesnu težinu je da izračunate svoj Indeks tjelesne mase (BMI). To je vaša težina u kilogramima podijeljena sa visinom u metrima, koja je prethodno pomnožena sama sa sobom.

Najbolji način liječenja gojaznosti je smanjen unos kalorija i redovna vježba. Vaš porodični ljekar će vam pružiti više informacija i savjet kako to možete postići.

Reproduced with permission from NHS Choices (www.nhs.uk) © Crown Copyright 2011



BHZdravlje.ba

Podijeli s prijateljima

BHZdravlje Poslušajte

Endoskopija video kapsulom - Više…

Mucanje - Više…

18.10.2012 - Dan menopauze - Više…


Ostali Podcast-i
BHZdravlje Facebook
Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton